Budi u toku sa najnovijim obaveštenjima na sajtu

Poštovani,
Odvojite par minuta i pomozite nam da unapredimo sadržaj na našem sajtu.
Želite li da učestvujete u anketi i pomognete u unapređenju?

Kako radi turbo punjač i zašto je turbo motor bolji od atmosferskog?

Kako radi turbo punjač i zašto je turbo motor bolji od atmosferskog?
Postavljeno 20.06.2017. u 11:48

Danas je nezamislivo da u novom putničkom vozilu postoji dizel motor bez turbo punjača, a i benzinci ih sve češće imaju, bez obzira na radnu zapreminu, broj cilindara ili klasu automobila. Neki novi modeli uopšte ne mogu da se kupe sa atmosferskim benzincem. Međutim, nije reč o snažnim sportskim verzijama, već se u obične male gradske automobile, kompakte i limuzine ugrađuju mali turbo benzinci od 1.2 ili čak 1.0 litar radne zapremine zbog smanjenja potrošnje i emisije štetnih izduvnih gasova.

Kao prvo – problematična terminologija!

Mnogi, naročito stručnjaci, imaće zamerke po pitanju naziva pojedinih delova/komponenti koje ćemo koristiti. Svesni smo toga, ali suština ovog teksta je da prosečnom čoveku objasnimo princip rada turbo punjača, a ne da ga pripremimo da ga remontuje.

Slično kao kolenasto vratilo/radilica, felna/naplatak, velika svetla/duga svetla, migavac/pokazivač pravca, guma/pneumatik, dihtung/zaptivka, volan/upravljač, brzina/stepen prenosa, itd. Kod turbo punjača je ovaj problem naročito izražen, a to ćete videti i u nastavku teksta.

Kako radi turbo punjač?

Usisna grana kroz koju ulazi vazduh u motor i izduvna grana kroz koju izlaze izduvni gasovi smeštene su jedna pored druge. U izduvnu granu ubačeno je kolo sa lopaticama (turbina) koja je osovinom direktno povezana sa drugim, kompresorskim kolom (kompresor - sa obrnuto postavljenim lopaticama u odnosu na turbinu) ubačenim u usisnu granu.

Kako izduvni gasovi vrte turbinu  u izduvnoj grani, tako se njeno okretanje prenosi na kompresor u usisnoj grani, koji tada usisava vazduh i pod pritiskom ga ubacuje u motor. Dakle, zahvaljujući tome što se veća količina vazduha ubacuje u motor, tj. u cilindre motora, može da se dobije veća snaga.

Ovo nije besplatna snaga!

Mnogi misle, a i proizvođači se prilično trude da nas u to ubede, kako će mali turbo motor od 1.400 kubika i 140 KS trošiti istu količinu goriva kao atmosferski motor od 1.400 kubika i 80 KS. Problem je u tome što kada turbo punjač u cilindar ubaci veću količinu vazduha, mora da se ubrizga i veća količina goriva da bi se dobilo pravilno sagorevanje.

Dakle, ne može da se „upumpa“ mnogo vazduha, ubaci malo goriva (ista količina kao kod atmosferskog) i dobije velika snaga.

Da pojasnimo još nešto – kada se kaže da motor ima npr. 120 KS, to znači da mu je to maksimalna snaga, a ne da tu snagu ima u svakom trenutku. Bacite pogled na ovaj grafikon:

Reč je o modelu Audi S5 sa 3.0-litarskim turbo motorom koji maksimalnu snagu od 260 kW (354 KS) razvija u rasponu od 5.400 do 6.400 o/min. Međutim, na 4.000 o/min razvija 210 kW, na 3.000 o/min oko 160 kW i na 2.000 o/min oko 105 kW (143 KS).

Svi mi u svakodnevnoj vožnji koristimo samo deo potencijala motora naših automobila kada je snaga u pitanju. Međutim, kada nam zatreba više snage, npr. prilikom preticanja, moramo da pritisnemo gas „do daske“ i kazaljku obrtomera odguramo visoko ka crvenom polju kako bismo izvukli što više snage koja ubrzava automobil.

Mali atmosferski motor u iole većem vozilu nema dovoljno snage za taj zadatak. Zato ljudi žele motor od 2.0 ili 2.5 litra sa npr. 140 ili 170 KS. Lako vuče pri niskim obrtajima, snažno i samouvereno ubrzava, nema mučenja na uzbrdicama i život je lep... Sve dok ne zasvetli lampica za gorivo.

Manja potrošnja – ne samo veća snaga

Ovo je u stvari osnovni motiv korišćenja turbo punjača kod savremenih benzinaca. Nekada davno korišćeni su da bi se izvukla velika snaga iz relativno malog motora kod automobila u koje je bilo nepraktično ugrađivati velike V6 ili V8 agregate. Potrošnja je bila negde pri dnu liste prioriteta.

Kod dizelaša je bila slična priča. Atmosferski dizelaš je sjajan po pitanju pouzdanosti. Legenda kaže da na njemu nema šta da se pokvari. Međutim, ta pouzdanost ima svoju cenu – tromost i lenjost bez premca.

Turbo dizelaši su potpuno druga priča zbog razlike u načinu rada dizel i benzinskih motora. Potopite papučicu gasa, kod starijih malo sačekate da „prođe“ turbo rupa, kod novijih uglavnom nema tog čekanja; i magija počinje – navala snage, obrtnog momenta, adrenalina, škripe guma (kod starijih) i neopisiv osećaj sreće zbog snažnog ubrzanja.

Da se uozbiljimo. „Daunsajzing“, tj. smanjenje radne zapremine uz ugradnju turbo punjača, odavno je omiljena reč proizvođača automobila koji predstavljaju nove motore, obećavajući mnogo snage, ekonomičnost (nisku potrošnju goriva) i malu emisiju štetnih izduvnih gasova, naročito ozloglašenog ugljen-dioksida koji izaziva globalno otopljavanje.

Kažu da dok vozite lagano, pri malom broju obrtaja, auto troši malo, u skladu sa svojom kubikažom. Međutim, kada vam zatreba snaga, vi dodate gas, turbina se zavrti, kompresor počne da ubacuje više vazduha, stiže i više goriva i motor počinje da se ponaša kao da ima mnogo veću kubikažu, tj. da razvija veću snagu.

Auto poleti, vi završite preticanje, prošišate kroz trepćuće zeleno ili dostignete brzinu koju ste želeli i nastavite da krstarite pri niskom broju obrtaja kao i ranije – motor male kubikaže razvija malu snagu i troši malo goriva...

Takođe je i vrlo ekološki, pošto ispušta manje štetnih gasova od velikog atmosferskog motora sličnih karakteristika. Bar tako kažu testovi obavljeni u laboratorijskim uslovima, uz prilično nerealan scenario simulacije vožnje.

Generalno, kod turbo dizelaša koncept „daunsajzinga“, tj. kombinacija male potrošnje goriva i dostupne velike snage po potrebi funkcioniše sjajno, dok je kod turbo benzinaca ta priča nešto komplikovanija, pošto se mnogi vozači žale da im automobili troše mnogo više nego što im je obećano.

Ipak, nećemo se sada baviti tom temom, pošto zahteva posebnu analizu – upoređivanje raznih motora u raznim modelima, kao i uslova vožnje i navike vozača koji očekuju da mogu oštro da voze svoj npr. 1.4-litarski turbo benzinac od 140 KS i da to ne plate visokom potrošnjom.  

Konje treba napojiti (ali ne previše)

Turbo punjač ubacuje veću količinu vazduha u cilindre nego što bi to bio slučaj kod atmosferskog motora. Količina vazduha i benzina koja se nađe u cilindru mora da bude u određenom odnosu, tako da i sistem ubrizgavanja goriva mora ubaciti odgovarajuću količinu goriva.

Idealan odnos količine vazduha i benzina u cilindru je 14,7:1, tj. 14,7 grama vazduha na 1 gram benzina. U tom odnosu bi teoretski trebalo da sagori i sav kiseonik i svo gorivo u cilindru. Idealan odnos količine vazduha i dizela je gotovo isti kao kod benzina – 14,5:1.

Ako se u cilindru nađe previše vazduha u odnosu na gorivo, imamo tzv. siromašnu smešu. U slučaju kada je ubrizgano previše goriva u odnosu na količinu vazduha, dobijamo tzv. bogatu smešu. U oba slučaja dolazi do negativnog uticaja na rad motora i javljaju se simptomi kao što su slabo ubrzanje, povećana potrošnja goriva, razvijanje visokih temperatura u samim cilindrima, grub rad u leru, „gušenje“ pri niskim obrtajima ili pad snage pri visokim obrtajima... Takođe, povećava se i emisija štetnih gasova.

U određenim situacijama, sistem za kontrolu rada motora namerno menja ovaj odnos. Na primer, kada je motor hladan, prilikom ubrzavanja ili vožnje pod opterećenjem, poželjna je bogatija smeša. U stvari, kako kažu inženjeri, u praksi se u cilindrima retko nalazi idealan odnos smeše goriva i vazduha zbog brojnih razloga, kao što su različiti režimi rada motora, hlađenje cilindara, sprečavanje detonacija u cilindrima (samozapaljenje smeše zbog suviše visokog pritiska ili temperature)...

Pomalo zbunjujuće, zar ne? Motori u automobilima su komplikovane mašine, a još kada se ubaci turbo punjač, dolazi do novih „izazova“ (problema) koje treba držati držati pod kontrolom. Pritom, treba ispuniti razne ekološke standarde po pitanju štetnih izduvnih gasova. Da bi se ova problematika u potpunosti razumela, treba pročitati solidnu količinu stručne literature.

Vratimo se na sistem rada turbo punjača

Dakle, motor radi, izduvni gasovi izlaze i vrte turbinu u izduvnoj grani. Turbina preko osovine okreće kompresor, koji usisava vazduh, sabija ga i šalje ka motoru. Međutim, pošto se taj vazduh zbog sabijanja greje (i do 200 C°), prvo prolazi kroz međuhladnjak (interkuler) kako bi se ohladio – hlađenjem mu se dodatno smanjuje zapremina, pa može veća količina da se ubaci u cilindar, a ima i drugih razloga zašto je poželjno da u cilindar uđe što hladniji vazduh.

Kada se u cilindru obavi sagorevanje, dolazi do izbacivanja sagorele smeše koja vrti turbinu delujući na njene lopatice, a turbina prenosi okretanje na kompresor... Tako se koristi energija izduvnih gasova koja bi bez turbo punjača ostala neiskorišćena.

U određenim situacijama, npr. prilikom snažnog ubrzavanja, može doći do suviše brzog okretanja turbine i kompresora, što dovodi do previsokog pritiska u usisnoj grani i „začaranog kruga“, koji može da dovede do oštećenja turbo punjača ili motora.

Zato je tu tzv. rasteretni ventil (wastegate), koji u slučaju kada dođe do previsokog pritiska u izduvnoj grani, određenu količinu izduvnih gasova usmerava drugim kanalom u izduvni sistem tako da zaobiđu turbinu, čime se sprečava prebrzo okretanje turbine i kompresora, čime bi se izazvao previsok pritisak i u usisnoj grani.

Sa druge strane, javlja se i problem kada naglo otpustite papučicu gasa, pa u usisnoj grani ostane velika količina vazduha pod pritiskom koja ne može da se iskoristi, tj. dolazi do rasta pritiska u usisnoj grani, što negativno utiče i na sam turbo punjač.

U takvim situacijama na scenu takođe stupa ventil koji se otvara i ispušta višak vazduha. Postoje dve vrste ventila koje propuštaju višak vazduha – princip je isti, a u suštini se razlikuju po tome gde završava ispušteni vazduh.

Turbo rupa

Kod novijih turbo motora ovaj problem nije toliko izražen, ali kod starijih jeste. Reč je o tome da kada želite snažnije da ubrzate i pritisnete oštro papučicu gasa – ostanete u čudu zato što shvatite da se ništa ne dešava, a onda iznenada dođe do navale snage i automobil poleti.

Ta pauza se naziva turbo rupa. Nastaje zbog toga što je turbo punjaču potrebno određeno vreme da počne da ubacuje dovoljnu količinu vazduha u cilindre kako bi se dobila željena snaga. Kod nekih automobila je turbo rupa manje izražena, kod drugih više, ali to u velikoj meri zavisi i pri kojem broju obrtaja ste „potopili“ papučicu gasa.

Turbo punjač uvek radi, tj. turbina i kompresor se uvek vrte, bez obzira na broj obrtaja motora. Nema govora o onome da se turbo punjač „uključuje na određenom broju obrtaja“. Taj utisak se stiče upravo zbog toga što je potrebno određeno vreme od oštrijeg pritiska na papučicu gasa do osetnog porasta snage.

Inače, turbina se u „leru“ vrti brzinom od npr. 10.000 o/min, a najefikasnije radi pri 100.000-150.000 o/min. Može da se zavrti i do 250.000 o/min. Jedan od načina da se smanji turbo rupa jeste redukovanje mase svih komponenti koje se okreću u turbo punjaču, što se postiže lakim ali jakim materijalima. Tu je i smanjenje dimenzija turbine i kompresora – što su manji, to će biti u stanju da brže „reaguju“, kao i da obezbede bolji protok vazduha pri nižem broju obrtaja.

Međutim, javlja se drugi problem – motor će imati sjajan odziv na pritisak na papučicu gasa pri malim obrtajima, ali kada motor ode u visoke obrtaje, mali turbo punjač neće biti u stanju da obezbedi traženu količinu dodatnog vazduha. Postoje i drugi načini borbe protiv turbo rupe, ali ta tema je suviše obimna da bismo je pokrili u ovom tekstu.

Turbo motor protiv atmosferskog?

Turbo motori kao glavnu prednost u odnosu na atmosferske imaju veliki obrtni moment i to pri malom broju obrtaja, pri čemu vrednost obrtnog momenta oštro skače do maksimuma i zatim ostaje na maksimumu u prilično širokom rasponu broja obrtaja (npr. od 1.800 do 3.000 o/min). Maksimalna snaga se takođe razvija pri nižem broju obrtaja u odnosu na atmosferske motore.

Savremeni sistemi kontrole rada atmosferskih motora (koji se takođe primenjuju i kod turbo motora) prilično su „pametni“, pa su u stanju da obezbede i više nego pristojnu elastičnost, nisku potrošnju, dobra ubrzanja, razvoj snage i obrtnog momenta, itd.

Čak su neka testiranja u realnim uslovima pokazala da atmosferski motori velike kubikaže mogu da imaju manju potrošnju od turbo motora male kubikaže i slične snage. Razlika je naročito izražena kod velikih opterećenja, kao što je vuča teške prikolice i sportska vožnja.

Međutim, bilo kakva generalizacija i diskusija na ovu temu, osim u slučaju kada se porede vozila i motori sličnih karakteristika (to je takođe poseban problem), po pravilu se pretvori u besmislenu svađu. Postoji toliko verzija atmosferskih i turbo motora, u toliko različitih modela, sa toliko različitih menjača...

Subjektivni osećaj kod vožnje turbo motora

Mnogi vozači vole turbo motore, bez obzira da li je reč o dizelašima ili benzincima upravo zbog toga što pri malom broju obrtaja oštrim pritiskom na papučicu gasa automobil snažno „povuče“, pa praktično imate osećaj da pod haubom imate mnogo, mnogo snažniji motor.

Nekada su turbo motori imali izraženu turbo rupu - pritisnete gas „do daske“, ali se sekund-dva gotovo ništa ne dešava, da bi onda, kada se turbina dovoljno zavrti, krenula prava navala snage… Ova pojava je u velikoj meri iritirala vozače, osim onih koji su bili upoznati sa načinom rada turbo motora, tj. njihovim manama i prednostima, znali kako da se „bore“ protiv turbo rupe držanjem motora u određenim obrtajima i pritom uživali u tome, ne pateći zbog velike potrošnje goriva.

Savremeni motori sa turbo punjačima zahvaljujući naprednoj tehnologiji potpuno su druga priča, ali ih nipošto ne možemo sve strpati u isti koš, pošto je mnogo faktora u igri. 

Konstrukcijske razlike turbo motora u odnosu na atmosferske

Generalno, nema velikih razlika. Neophodno je da određene komponente budu ojačane ili drugačije konstruisane, pošto se javljaju jače sile, više temperature, veći rizik od detonantnog sagorevanja u cilindru, itd. Upravo zbog navedenog kod brojnih vozača i dalje vlada skepsa po pitanju trajnosti i pouzdanosti malih turbo benzinaca.

Na primer, kada su polovnjaci u pitanju, saznali smo da se na većini auto placeva benzinci veoma malo traže, a čak i na njima za malim turbo benzincima ne postoji ni najmanje interesovanje.

Podmazivanje turbo punjača

Turbo punjač se podmazuje istim uljem koje se nalazi u motoru. Ulje ima ulogu i u hlađenju turbo punjača. Stoga je njegov kvalitet i redovno menjanje od presudnog značaja za trajnost turbo punjača. Ne treba zaboraviti ni redovnu proveru količine ulja u motoru.

Razlika između turbo punjača i mehaničkog kompresora

Mehanički kompresor radi na istom principu kao turbo punjač, ali njegov kompresor koji upumpava vazduh u cilindre pokreće radilica preko kaiša. Stoga nema turbo rupu, ali „krade“ mnogo snage od motora. Postoje i velike razlike u mehaničkom smislu po pitanju načina na koji se vazduh „usisava“.

Stoga nećemo ulaziti u detaljnije objašnjenje rada kompresora i poređenje mana i prednosti, naročito zato što i tu treba uzeti u obzir brojne faktore. Pored toga, neki stručnjaci se ne slažu sa generalno usvojenim stavovima.

Šta je to i kako radi spiralni kompresor?

Spiralni kompresor je danas slabo poznat, pošto je njegova primena odavno prestala. Iako je na polju performansi bio odličan, pouzdanost mu nije bila jača strana, a više o njemu možete da pročitate u ovom tekstu: Kako radi spiralni kompresor?

Priča o turbo i drugim punjačima je mnogo komplikovanija

Pošto smo ovde pokrili samo osnove, nastavićemo priču o turbo punjačima, uključujući one sa varijabilnom geometrijom, sekvencijalne i druge, savete za produženje životnog veka, prepoznavanje simptoma kvara i slično u sledećem tekstu.

Dragan Romčević

Saveti na e-mail

Prijavi se na našu mejling listu. Prati preko mejla najnovije savete sa našeg sajta.

Komentara: 58
Pregleda: 82809
Ocena: 4.8
 

Dopadaju ti se saveti?
Prijavi se da ih dobijaš na e-mail.

Лазар Петровић

Da li moze veci turbo da se stavi na motor od audija 1.8 t

Odgovori

Vladimir

Da li ima razlike izmedju benzinskog trocilindricnog 1.0cc motora 85kw sa turbo punjacem i 1.6cc 85kw cetvorocilidricnog atmosferskog motora? Mislim na razliku u snazi i ubrzanju.

Odgovori

branko

kakve razlike moze da bude 85 je 85 jedimo sto turbo motor moze brze da ostvari tih 85ks

Polovni Automobili

Može da bude velike razlike - maksimalna snaga se razvija na nižem broju obrtaja, maksimalni obrtni moment na znatno nižem broju obrtaja i pritom je maksimalni obrtni moment znatno veći. Takođe, maksimalni obrtni moment može da bude dostupan u širem rasponu - npr. od 1.800 o/min do 2.800 o/min. Ima još mnogo razlika, u zavisnosti od konstrukcije motora, upravljanja ventilima, turbo punjača i raznih drugih faktora.

Polovni Automobili

Može da bude velike razlike - maksimalna snaga se razvija na nižem broju obrtaja, maksimalni obrtni moment na znatno nižem broju obrtaja i pritom je maksimalni obrtni moment znatno veći. Takođe, maksimalni obrtni moment može da bude dostupan u širem rasponu - npr. od 1.800 o/min do 2.800 o/min. Ima još mnogo razlika, u zavisnosti od konstrukcije motora, upravljanja ventilima, turbo punjača i raznih drugih faktora.

Dusan Brkic

Motor 1.6 vti benz 120ks 2008 pezo 308 koju turbinu ima i kako se odrzava i vase misljenje o tom motoru..hvala

Odgovori

Aleksandar

Poštovani imam Volkswagen Boru 1800 T 110kw 150 KS. Moje pitanje je to "T" Jel to atmosferski turbo punjač? Ili neki drugi? Unapred zahvalan.

Odgovori

Polovni Automobili

To je klasičan turbo punjač.

Lemi

Wow kakav clanak. Umece objasnjavanja sa razumevanjem. Svaka cast.

Odgovori

Miloš

Zanima me da li mogu ugraditi turbinu u mercedesov motor 2.5 dizel sa 94ks 1990. godiste a da ne menjam nista oko ubrizgavanja goriva

Odgovori

bibach

imam pitanje a ne komentar. kako smanjiti potrošnju goriva na nisanu JUKE 1.2 BENZUNAC. 115KS troši do 10 l. ispod 8 neide!

Odgovori

Polovni Automobili

Uobičajen problem kod ovog modela sa tim motorom. Na raznim stranim forumima smo našli mnogo vozača sa istim problemom. Rešenje izgleda ne postoji. Ovo je samo još jedan primer da mali turbo benzinci nisu rešenje za smanjenje potrošnje.

Katarina

Odličan tekst.

Odgovori

Denis

Jel moze neko da odradi temu kako legalno da se ugradi turbina na motor?

Odgovori

Polovni Automobili

Procedura je takva da je praktično nemoguće to izvesti.

branko m

i da ugradite turbo ne dobijete nista ako se ne poveze sa bos pumpom da gura vise goriva kada se turbina zavrti i pocne da puni vazduh pod pritiskom u usisnu granu,ovo pisem iz iskustva imao sam citroen CX 2,5td crkne mi bos pumpa i stavim od istog citroena 2,5 ali nije turbo i izgubio sam jedno 40ks inace je sa turbom njegovom bos pumpom imao125ks a posle daj boze 80 ks bio je vidno slabiji

Milos

Kod nas ne postoji kvalifikovani servis za popravku turbina,i iza toga stojim.Sve te,koji vecina poznaje,nemaju cime da odgovore zahtevima jednog turbo punjaca.Uostalom mozete proveriti i sami,pitajte svaki servis poseduje li ispitni sto za proveru turbine nove generacije.Sve je to starudija iza koje papreno naplacuju popravke.

Odgovori

Stefan Rak

Užice

MR

Turbovisk Kraljevo, covek radi i za inostranstvo

Ivandzilo

Božec turbo servis , Čačak

Stevan

Пуњач треба да ради на одрђеном опсегу температура и притисака (и разлика у притисцима), и још на стотинак хиљада обртаја - пробни сто га прикључи на уље и пусти хладан ваздух без притиска са једне а не са све три стране - то што могу да провере је само балансирање ротора а и то до 30ак хиљада обртаја што је и недовољно. Ротор мора да заптива преко целог опсега обртаја и разлика у притисцима и то центрифугално, јер нема тог семеринга који може да опстане изнад 30000 обртаја у минути...

ale

hvala, koristan i informativan tekst napisan da svi razumeju osnove

Odgovori

Vesic Elektricar

Ja sam umesto turbine ugradio kompresor na 12V i jednu veliku bocu.Kad se boca napuni preko ventila izvrsim pustanje vazduha u usisnu granu i motor tada povlaci kao nenormalan.

Odgovori

branko m

najbolje je ugraditi jednu motku i okaciti jedro a kod nas dao bog ima kosave i ne kosta nista ma kakav turbo,hho i ostale gluposti

John Cane

ja sam ugradio isto to ali umesto boce kiseonika sam stavio nitro kada idem u preticanje cele kolone na autoput samo pretisnem ciju ode dvesta zacas preteknem sve i posle se iskljuci nema potrebe da ide ceo put pozdrav

Sasa Manasijevic

CISTA 5-ca. Mnogo srece u daljem radu.

Odgovori

Mare

Vozio sam Ford Mondeo Mk2 Gia 1.8 atmosferski. Dizel naravno. Nije bio konj za trku, imao je potrosnju oko 5.5l jer je retko vozen po gradu. Sve u svemu bio je to auto za one sa laksom nogom. Sada Ford Mondeo Mk4 2.0 TDI. Lepo je to sto on ubrzava i iskreno ima lepsi zvuk ovaj motor od starog. Ali potrosnja je veca, zezancije sa servisom su vece i skuplje. Da ne pominjem to sto su mi za ulje na interkuleru predlozili - ugradnju novog interkulera, umesto pranja starog. Mislim da je ovo tek pocetak moje velike zezancije sa TDI. Ako bog da atmosferac, je opet ,moj naredni auto. Ostarilo se :)

Odgovori

Zdravko.

Ja sam izbaco fabricku turbinu i ugradio specijalni elektro ventilator i hho generator.Dobio sam upola manju potrosnju a duplo vecu snagu..Investicija se isplatila za tri meseca voznje

Odgovori

Goran

Na kom automobilu si to uradio i koja je cena?

Dragan Romčević

A na pecanju sve šarane ispod 35 kg vraćate u vodu?

Igor

Ma kako da nisi dobio sve to. Ti posle predjenih 500km odes do pumpe da istocis visak goriva iz rezervoara koji se stvorio u medjuvremenu.

toma

ma kakvi 35 kg to su girice ha ha ha za njega

Zdravko.

Juce sam dodao jos jedan ventilator i dodatno sam skinuo potrosnju za 20%

Kumbara

Zanima me da li je to onaj tip ventilatora sto se prodaje na eby-u.Vidim da ga reklamiraju kao extra stvar i moze da se ugradi na bilo koji tip motora i da daje bolje performanse i smanjuje potrosnju

Zdravko.

Ja sam modifijovao te ventilatore da rade na mnogo vecem broju brtaja i samim tim se postize veci nadpritisak.Uz dodatak HHO generatora i vecu kolicinu vazduha performanse motora i ekonomicnost se visestruko uvecavaju.

mungos

Ja sam na plastični poklopac motora zalepio magičnu sliku čuvenog ruskog čudotvorca Alana Čumaka. To je bilo pre dve godine i od tada nisam bio na pumpi. Povremeno kad primetim da preliva iz rezervoara komšiji istočim 50-60 litara dizela a onda njemu na auspuh ispadaju novčanice od 50 evra na svakih 30km. Jedina muka je kad krenemo na more; meni da istačem gorivo, njemu da staje svakih 30km po usijanom asfaltu dok mu nervozna tašta zvoca. Ko nije spreman na takva odricanja bolje da ne lepi magičnu sliku.

Sileighty

Momak mozes nas batalit tih mitova o hidrogenu jer vjeruj mi stariji su od tebe.

Deksi

Resenje je stari motori su imali pretpaljenje + pre GMT a novi - GMT , gornja mrtva tačka

Odgovori

Da se zna

Taj motor u Alfi što si popljuvao bez argumenta je Ferarijev V8 skraćen za dva cilindra!

Odgovori

Cile

Alfin je pa, cak i ako je skracen kako kazes od ferarija. Ne zaboravi da je vecinu motora u ferariju konstruisao Busso koji je radio u alfi, a na nagovor Enca presao u ferari. Isti taj Busso je konstruisao najbolji V6 motor na svetu, Alfin.

Mihailo

Hvala za članak! Uživao sam čitajući i konačno sam naučio kako funkcionise turbo! Što se tiče "downsize-a", ja sam jedan od tih koji su se upecali na malu litrazu turbo benzinca i definitivno potrosnja nije onolika koliko je obećana. Ali sada znam i zašto :)

Odgovori

Goran

"Ne volimo turbo, ali je to pravi nacin da se smanji emisija stetnih gasova bez zrtvovanja performansi" - rece inzenjer jednog od najboljih proizvodjaca SUS-motora. Drugim recima, iza forsiranja nove turbo ere i primoravanja proizvodjaca automobila da ih koriste, krije se politika svetskih agencija za (kao bajagi) zastitu zivotne sredine. Ekoloski se zadovoljavaju test-ciklusi koji nemaju dodirnih tacaka sa realnoscu, kupci se obmanjuju da ih vise snage manje kosta (onda ih realnost doceka kao samar), a linija pouzdanosti novih motora je strmoglava. Na kraju krajeva, automobili nisu brojke na papiru kojima treba bezuslovno verovati. Karakter motora, njegov razvoj snage kroz obrtaje, pa na kraju i zvuk, treba doziveti. Automobil treba voziti pa doneti zakljucak.

Odgovori

Ivana Miljkovic

Kao po obicaju izuzetan tekst.

Odgovori

Stefan

Sve je to lepo, ali da vidim ja 1.0 turbo benzin posle 400-500 000km, šta će ostati od njega... Dok će 3.0 atmosferski samo da peva i tad ;)

Odgovori

Zdravko.

Ni jedan danasnji motor ne prelazi 250.000 km

Steva

Ne mogu da se porede, ni po ceni ni po nicemu drugom a kamoli po dugotrajnosti. Sve ima svoje, trenutno su male litraze sa kombinacijom turbine popularne, mala registracija mala potrosnja, jeftina izrada motora, malo zagadjenje okoline itd. Licno sam za velike benzince V6 V8 W12, ali trend je drugaciji.

Goran

Moj 2.0 HDI dizel sa turbinom i 140 konja je presao 270.000 i radi kao sat

dekiamg

davno sam citao jedan clanak vezan za golf V i polo 1.4 tfsi .... 1.4 - 170ks ...ni jedan motor nije presao 100.000km bez otvaranja istog ....

Ivan

Neće taj dočekati ni 200k a raspašće se...

milan

Ti mora da si od odnih koji prodaju auto sa 200ak i vise hiljada predjenih kilometara i u opisu napisu kao nov. Ko bre jos vozi auto sa 400-500 hiljada km? To se vise ne naziva auto nego krs na tockovima.

Rile

Solidan tekst, međutim, ja bih se osvrnuo na dva ključna elementa vezano za turbo motore i ovaj tekst: 1. Nigde se ne pominje da turbo motori kod komercijalnih (uglavnom PMV) imaju jednu jako VELIKU MANU a to je kad se "koči" motorom. Motor se vrti u velikim obrtajima a turbina se okreće "prinudno" i na manjim obrtajima jer je potrošnja "praktično" 0/NULA. To za posledicu može imati, kod starijih motora, da ulje završi u auspuhu a vremenom i uljue "razvaljuje" zayor na osovini turbine. Praktično, to se ogleda, kada se koči motorom na npr.nizbrdici a nakon toga, kada se krene u normalnu vožnju motor počinje da izbacuje dim jer sagoreva nagomilano ulje u izduvu. Mnogi su se i susreli sa ovom pojavom. Taj "problem" jer rešiv jednostavnim "baj pasom" koji se aktivira elektronski (računarom) kada se prepoznaju veliki obrtaji a minimalna količina ubačenog goriva u motor, kao što se to radi sa motorima za teške uslove rada, ukratko, da ne dužim sad ovde i Drugo, mora se smanjiti kompresioni odnos unutar (turbo) motora kako nebi došlo do samzapaljenja smeše a ujedno i do nekontrolisanog sagorevanja, tako da npr. atmosferski benzinac ima i do 30ak % manju kompresiju nego identičan turbo benzinac u zavisnosti od pritiska rada turbine. Generalno, volim turbo motore i vozim jednog takvog ali mišljenja sam da je prednost na strani motora sa varijabilnim bregastim osovinama iliti žargonski "varijatorima". Ta prednost naročito dolazi do izražaja kod benzinaca.

Odgovori

Rile

Pardon, napravio sam grešku, slučajno. Treba da stoji da " atmosferski benzinac ima i do 30ak % VEĆU kompresiju nego identičan turbo benzinac u zavisnosti od pritiska rada turbine...".

TroLL

Ma bas si mi pametan Rale, sve je to neistina..Cuj ulje u aspuhu

Oto

Rile, pobrkao si loncice, kompresija je visa kod atmosferskih motora, kod turbo motora je znacajno manja. Druga stvar vezano i za tekst iznad je da detonacija NIJE sagorevanje. Termodinamika jasno pravi razlike izmedju detonacije i sagorevanja, oslobadjanje energije je neuporedivo i te je detonacija tako ozloglasena medju proizvodjacima i tunerima jer je devastativna po kompletan motorni sklop. Inace odlican text. Keep up. Pozdrav.

Bojan

1. JTD/HDI/CDI traju dva do deset puta više od atmo benzinca sa varijatorom, to je opšte poznato 2. Varijator je prevaziđen, Fiat je uveo multiair na alfi mito, pa sada i a đuliji V6 od 500ks: rad ventila kontroliše CPU preko solenoidskog električnog sklopa.

Rile

@TroLL - Kad sam napisao u auspuhu, mislio sa u "izduvnom sistemu" a pošto ti nemaš pojma nisi ni mogao ovo da razumeš na drugačiji način osim banalno i bukvalno. @Oto - Ispravio sam se u kasnijem postu, kao što možeš da vidiš. @Bojan - Nisam ni napisao ništa vezano za dugovečnost pojedinih motora tipa JTD/HDI/CDI, druga stvar je to što ti sad to tako porediš. Poenta je bila, da sam rekao da je turbo benzinac (komercijalnog tipa) inferioran u poređenju sa npr VVTI i sličnim motorima koji umesto turbine imaju dva varijatora. Slažem se da je varijator prevaziđen ali proće još dosta vremena dok se tehnologija MULTIAIR dokaže praktično. Kad je fiat u pitanju, mislim da od toga nema ništa dok ga neko malo ne doradi, od fiata mi ni privezak ne treba, ali to je već neka druga tema, isto kao i ALFIN motor V6 od 500 ks koji će vreovatno u praksi da "baguje" kao i svaka alfa ;-)

TroLL

@Rile Pileee :-****

Mirko Vuckovic

Nema problema sa motornim kocenjem,ako je turbina u dobrom stanju,tj biksne i karike ako su ok nema curenja,samo povaracaj ulja u karter,druga jako bitna stvar je da je sve na vozilu ispravno,ventili za rasterecenje,za kontrolu vakuma(ili pritiska)sama vakum linija itd,da je sistem od turbine do usisne grane bez najmanje rupice,tada ne dolazi do preterane brzine same turbine pa i provlacenja ulja kroz karike,jedino tada ulje dolazi u usisni i izduvni sistem.Kod nas se uglavnom unisti turbina zbog neispravnosti creva intekulera,ventila,ili naravno loseg ulja,gustog itd...Ne cini samo turbina Turbo motor,koliko je ona bitna toliko i svaka komponenta ugradjena da proprati njen rad...