MENI

Kako otkriti da li je kilometraža na automobilu vraćena?

Za sada još uvek nije razvijena pouzdana metoda pomoću koje se može razotkriti „korekcija“ kilometraže na automobilu. Ni ekspertima nije lako da prepoznaju i otkriju manipulacije. Pa ipak oni koji su zainteresovani za kupovinu polovnog automobila trebalo bi da obrate pažnju na sledeće:

Da li se stanje vozila i njegovih sklopova poklapa sa očitanom kilometražom?

Na okolnost da prikazana kilometraža odstupa od stvarne upozorava „hardver“ automobila.

Najvažnije je utvrditi da li se podudaraju kilometraža i opšte stanje u kojem se vozilo nalazi, odnosno da li upadljivo odstupaju jedno od drugog. Indicije koje mogu da ukažu na mnogo veću stvarnu kilometražu su brojne, pa bi i za prodavca bilo veoma skupo da ih u potpunosti ukloni.

Kada pravite takvu procenu, da bi bili objektivni, raspitajte se kod prethodnog vlasnika i o uslovima korišćenja vozila. Automobil može biti u lošem stanju i ako je zaista prešao relativno malu kilometražu, ako su uslovi korišćenja vozila bili otežani. Veća amortizacija se ne odnosi samo na vozila koja su radni vek provela u javnim službama kao što je taksi, rent-a-kar, auto škola, već u to ulaze i automobili koji su prevashodno korišćeni u uslovima gradske vožnje. Takav auto se često zaustavlja, potom ubrzava, motor ne radi pod optimalnom temperaturom, opterećenje motora i menjača je neravnomerno, pa se delovi, uključujući i gumene obloge nožnih komandi, mnogo brže troše, a vozilo ima kraći vek trajanja.

Što se karoserije automobila tiče, presudan je ukupan utisak koji vozilo ostavlja. Po stanju u kojem se nalazi autolak lako može se prepoznati, da li je automobil morao da pretrpi 100 ili 1.000 pranja u mašinskoj auto-perionici. Brojni tragovi udaraca od kamenčića, brazgotine i ogrebotine na felnama ili izgebana stakla – sve su to nedvosmisleni tragovi visoke kilometraže.

Kako pneumatici mogu da ukažu na umanjenu kilometražu?

Na prvi pogled se čini da pohabani profil pneumatika ne može da kaže ništa o realnosti očitane kilometraže. Međutim, ako je pneumatik nov, a njegov profil već jako pohaban, to ukazuje na automobil koji je za kratko vreme jako puno prešao. Starost može da se utvrdi na boku pneumatika, pomoću tzv. DOT (američko ministarstvo saobraćaja – Department of Transportation), brojčane oznake. Prve dve cifre pokazuju nedelju, a sledeće dve godinu proizvodnje. Tako na primer broj 3011 označava pneumatik proizveden 30. nedelje 2011. godine.

Kabina takođe može da oda vraćene kilometre

I iz stanja u kojem se nalazi kabina automobila se može izvući zaključak o tome da li prikazana kilometraža odgovara stvarnoj. Izlizan volan i otrcan menjač, propala sedišta, istrošene unutrašnje obloge i tapacirani delovi su jednostavno nepomirljivi sa niskom kilometražom – to nikako ne može biti posledica uobičajene upotrebe vozila. Isplati se zaviriti i ispod volana, u vozačev prostor za noge, pa pogledati stanje u kojem se nalaze nožne komande. Ako su gumene obloge papučice gasa, kočnice i kvačila jako istrošene, moglo bi se zaključiti ili da su prečesto pritiskane u odnosu na ono što kaže podatak o kilometraži ili da taj podatak nije istinit. Na primer, ako kupujete automobil sa pređenih 20.000 kilometara, dozvoljeni su tragovi upotrebe, kao što su na primer blago pohabane gumene obloge pedala, ali ne i nešto više od toga.

„Sve piše u papirima“

Jedan od izuzetno važnih saveta, koji možemo da vam damo jeste da veliku pažnju posvetite papirima. Prateća dokumentacija vozila mora biti kompletna. Tu spadaju servisna knjižica, ali i računi izdati u servisima nakon izvršenih popravki sa pribeleženim stanjem kilometara.

Proverite i potvrdu o tehničkoj ispravnosti vozila (za tehnički ispravno vozilo), odnosno izveštaj o utvrđenom stanju vozila (za tehnički neispravno vozilo) sa tehničkih pregleda.

U motorskom prostoru proverite nalepnice kojima se dokumentuje zamena motornog ulja. Ako tamo, na primer, stoji da je sledeći termin za zamenu filtera za ulje, motornog ulja, filtera za vazduh i ostale provere obuhvaćene servisom na 180.000 kilometara, a na instrument tabli piše da je automobil prešao tek 110.000 kilometara, onda nešto tu definitivno nije u redu, jer je uobičajeno da se zamena motornog ulja radi najkasnije na svakih 30.000 kilometara.

Treba postati nepoverljiv i sumnjičav, ako se iz papira može zaključiti da je automobil u prvo vreme prelazio mnogo kilometara, a da je zatim dugo mirovao. Ko je za dve godine prešao

60.000 kilometara, teško da je u sledeće dve godine prešao samo 5.000 kilometara. Ni to nije nemoguće, ali takvu okolnost treba razjasniti.

Zašto je važna servisna knjižica?

Postojanje uredno vođene servisne knjižice je jedan od najvažnijih kriterijuma prilikom kupovine polovnog automobila. U njoj je opisan program redovnog održavanja vozila i ona sadrži pečate prodavca i servisa kao potvrdu obavljenog servisa. Redovno propisano servisiranje overeno u servisnoj knjižici jeste preduslov za ostvarenje garantnih prava, ali i dokaz da je prethodni vlasnik domaćinski vodio brigu o održavanju.

Međutim, podaci u servisnoj knjižici važni su za kupca polovnog automobila iz još jednog razloga. Naime, posle obavljenog servisa ovlašćeni serviser upisuje datum kada je izvršen pregled, ali i kilometražu i overava ih potpisom i pečatom servisa. Tako pregledom servisne knjižice možete proveriti istoriju sprovedenih servisnih radova. Zato je veoma važno da se uverite da li je servisna knjižica pravilno popunjena. To će vam poslužiti ne samo kao dokaz o neprekidnom servisiranju, već vam podatak o terminu prethodnog i dospevanju termina sledećeg servisa može razotkriti i da li postoji odstupanje između stvarne i očitane kilometraže.

Naravno da to znaju i oni koji manipulišu kilometražom pa tako ako je ona „naštelovana“ neposredno pre poslednje posete servisu, može čak da se desi da frizirani podatak postane zvanični, da uđe u fabričku dokumentaciju i u servisnu knjižicu. Takođe ne preza se ni od falsifikovanja servisne knjižice i krivotvorenja pečata.

Zato prilikom pregleda servisne knjižice treba biti oprezan. Važno je što detaljnije je pregledati, proveriti i ispitati u potrazi za sumnjivim tragovima, jer se i falsifikatorima potkradu greške. Na primer, sumnjivo je ako je prilikom svih upisa korišćena ista hemijska olovka ili ako se uz sve servisne radove upisane u servisnoj knjižici pojavljuju isti potpisi ili različiti potpisi uz isti rukopis. Ako sumnjate u prevaru, nemojte se libiti ni da telefonom pozovete majstora za koga u servisnoj knjižici stoji da je izvršio radove.

Ako automobil uopšte nema pripadajuću servisnu knjižicu, to automatski budi sumnju u poreklo i istoriju vozila i to sa razlogom. To je, nažalost, karakteristično za prilike u našoj zemlji. Kada kupac kupi nov automobil, dokle god je vozilo u garantnom roku i dok se popravke vrše u mreži ovlašćenih servisa svi servisni radovi se izvode po dinamici datoj u servisnom planu, pa se i pregledi obavezno overavaju u servisnoj knjižici. Čim automobil izađe iz garantnog roka, a nekada i pre, vlasnici zbog visokih cena beže iz zvaničnih servisa i servisiranje prepuštaju privatnim radionicama. Tada prestaje i uredno vođenje evidencije o izvršenim radovima održavanja i o kilometraži pri kojoj su ti radovi izvršeni.

Proverite da li se slažu datum proizvodnje brojača kilometara i samog automobila

U servisu vam mogu proveriti i datum proizvodnje brojača kilometara i upravljačkih uređaja. Prilikom manipulacije sa kilometražom može da se dogodi oštećenje ovih uređaja, pa da nakon toga bude neophodna njihova zamena. Jasno je da kilometar-sat ili upravljački uređaj proizveden 2009. ne odgovara automobilu iz 2006, sem ako prodavac ne može da dokaže da ga je on ili prethodni vlasnik zamenio posle defekta.

Kako ući u trag istoriji vozila?

Da bi se došlo do prave kilometraže najbolje bi bilo proveriti istoriju vozila. Kod nas je potraga za prethodnim vlasnicima dosta otežana, jer je u saobraćajnoj dozvoli upisan samo aktuelni vlasnik.

Ako je polovan automobil dovezen iz Nemačke ili ga tamo kupujete, u drugom delu saobraćajne dozvole vozila možete pronaći podatke o prethodnom vlasniku. Štaviše, ranije su u ovaj deo saobraćajne dozvole hronološki upisivani podaci o svim prethodnim vlasnicima.

Ovo i danas imaju vozila koje su prvi put registrovana pre 1. oktobra 2005. ili su pre tog datuma poslednji put promenila vlasnika. Kad stupite u kontakt sa vlasnikom, zamolite ga da vam kaže kolika je kilometraža bila na automobilu kada je prodat.

Primer kako pretraga istorije vozila može biti i brza i laka pruža firma CARFAX, koja u SAD već 20 godina sakuplja podatke o registraciji, nezgodama, opravkama i kilometraži svih polovnih automobila. Potencijalni kupci mogu da daunlouduju izveštaj o istoriji vozila, nakon što na internet sajtu ove kompanije ukucaju VIN (vehicle identification number) broj vozila, poznat i kao broj šasije.

Slična baza podataka postoji i u Holandiji, a do podataka dolazi tako što svi veći dileri, serviseri i preprodavci beleže i prosleđuju kilometre zatečene prilikom servisa. Kada bi čitava Evropa bila pokrivena centralnom bazom podataka polovnih vozila u koju bi se ulivale informacije iz prodajne mreže proizvođača, servisa, prodavaca polovnih vozila i lizing kompanija, položaj kupca polovnog automobila bi svakako bio olakšan. Tako bi se otklonila velika nesigurnost koja i dalje vlada u ovoj oblasti, ali je to i dalje stvar budućnosti.


Pogledaj ostale vesti