Budi u toku sa najnovijim obaveštenjima na sajtu

Poštovani,
Odvojite par minuta i pomozite nam da unapredimo sadržaj na našem sajtu.
Želite li da učestvujete u anketi i pomognete u unapređenju?

Šta su aktivni nasloni za glavu i zbog čega su važni?

Šta su aktivni nasloni za glavu i zbog čega su važni?
Postavljeno 05.03.2015. u 18:02

Povrede vrata nastale u saobraćajnim nesrećama predstavljaju veliki problem – teško se dijagnostikuju i još teže leče. Kako se zaštititi?

Zamislite sledeću situaciju. Vozite opušteno u koloni, ne suviše brzo (oko 40 km/h) i razmišljate o predstojećem vikendu. Iz maštanja vas iznenada prene oštro kočenje automobila ispred vas!

Na sreću, već ste refleksno odreagovali i zaustavili se na ne baš prijatnoj distanci. U sledećem trenutku nevidljiva sila snažno udara zadnji kraj vašeg ljubimca i „utiskuje“ vas u naslon sedišta... Niste bili ni svesni koliko ste jako tom prilikom udarili glavom u naslon za glavu i šta je usledilo posle toga.

Otvarate vrata i izlazite. Vidite da je izašao i drugi vozač. Počinje izvinjavanje. Sledi pozivanje policije ili popunjavanje evropskog izveštaja o saobraćajnoj nesreći. Šteta nije velika; može lako da se sredi. Dobro je, važno da su svi živi i zdravi.  

Međutim, posle dva-tri sata počinju bolovi u vratu, koji ne prestaju ni posle nekoliko dana. Odlazite kod lekara kojem sve postaje jasno onog trenutka kad mu kažete za saobraćajnu nezgodu. Reč je o trzajnoj povredi vrata - TPV.

Šta su trzajne povrede vrata?

Reč je o povredama nastalim akceleracijsko-deceleracijskim mehanizmom, tj. naglim ubrzavanjem i usporavanjem kretanja glave, pri čemu dolazi do povreda vrata. Najčešće se javljaju pri udaru jednog vozila u zadnji kraj drugog (hiperekstenzione povrede), ali nisu retke ni kod čeonih sudara (fleksione povrede) i bočnih sudara (rotacione povrede).

Mogu da se jave i kod udesa pri brzinama manjim od 10 km/h. Na engleskom se nazivaju „whiplash“ povredama. Upravo njihov naziv na engleskom najbolje opisuje kako nastaju – whip znači bič.

Prilikom samog udesa (udarac u zadnji kraj), naslon sedišta iznenada počinje da se kreće napred, gurajući trup, dok glava inerciono ostaje u mestu, okrećući se licem na gore, sve dok ne udari u naslon za glavu. Zatim se glava odbija od naslona za glavu i poleće napred, okrećući se licem na dole - ponekad dođe do kontakta brade i grudi.

U ovakvim situacijama na mišiće, tetive i hrskavicu deluju zastrašujuće sile... Težina povreda zavisi od mnogo faktora, među kojima su konstitucija osobe, starost, pol, postojanje prethodnih povreda ili problema sa kičmom, brzina kretanja udarenog i vozila koje je udarilo, kao i njihove mase, visine... 

Kako ih sprečiti?

Izuzetno je važno da naslon za glavu bude pravilno pozicioniran – to znači da bude izvučen do odgovarajuće visine i što bliži potiljku. Ništa manje važan nije ni oblik samog naslona. Ukoliko glava pri kontaktu počne previše da se okreće levo ili desno, takođe može doći do povreda.

Aktivna pomoć

Proizvođači automobila su odavno prepoznali ovaj problem i ponudili rešenje koje može da ublaži posledice – aktivne naslone za glavu. Prvi su u akciju stupili Šveđani. Saab je sredinom devedesetih godina predstavio svoj aktivni naslon za glavu, koji funkcioniše na vrlo jednostavan način.

U trenutku kada dođe do udarca u zadnji deo vozila, ono biva odbačeno unapred, dok putnici teže da ostanu u mestu i tako vrše pritisak na naslon sedišta u kojem se nalazi poluga koja pomera naslon za glavu naviše i napred.

Dakle, u pitanju je izuzetno jednostavno, ali i pouzdano rešenje. Pritom aktivaciju određuje sila delovanja na naslon sedišta (što zavisi od siline udara), pa je reakcija naslona prilagođena intenzitetu udesa.

Nema potrebe za raznom elektronikom ili pirotehnikom, kao kod predzatezača sigurnosnih pojaseva ili vazdušnih jastuka. Takođe, nakon udesa naslon za glavu ostaje potpuno funkcionalan, pošto nije neophodna zamena ili podešavanje.

I drugi proizvođači su počeli masovno da koriste aktivne naslone za glavu, čak i u modelima niže klase. Neki su otišli korak dalje.

Mercedes koristi sistem koji uz pomoć senzora prepoznaje potrebu za pomeranjem naslona napred i naviše – tada će sistem otpustiti prednapregnutu oprugu između nepokretnog i pokretnog dela naslona za glavu. Pokretni deo se pomera, na primer, 40 mm napred i 30 mm naviše za samo nekoliko milisekundi.

Međutim, Mercedes je integrisao aktivne naslone sa Pre-Safe sistemom, pa će se u slučaju neminovnog udesa nasloni podići i približiti glavi, pored zatvaranja prozora, zatezanja sigurnosnih pojaseva, ispravljanja sedišta i drugih preventivnih koraka, pre nego što do samog udesa dođe. Sličan koncept danas koriste i drugi proizvođači.

Lexus, na primer, koristi radar u zadnjem kraju automobila, koji otkriva mogućnost naletanja drugog vozila, a tu je još jedan senzor, u samom naslonu, koji meri udaljenost do glave putnika, pa se naslon zaustavlja pre kontakta sa glavom. Ukoliko je sedište prazno, sistem se neće ni aktivirati.

Postoje modeli kod kojih nema potrebe za zamenom delova nakon aktiviranja, već vlasnik može naslone da vrati u prvobitan položaj pomoću alata dobijenog uz automobil, dok se kod drugih koristi pirotehnika, pa je neophodna poseta servisu.

Simptomi trzajne povrede vrata

Bolovi u vratu i ramenima, ograničena pokretljivost vrata, glavobolja, nesvestica, poremećaj vida, pritisak u grudima, otežano gutanje, mučnina, vrtoglavica, preosetljivost na svetlo i buku... Lista simptoma je velika.

Inače, od saobraćajne nesreće do pojave prvih simtoma može proći nekoliko sati, pa čak i do dva dana. Mnogi ovakve povrede ignorišu i ne prijavljuju lekaru, smatrajući ih prirodnom posledicom i nadajući se da će proći brzo.

Zloupotreba

Simptomi trzajne povrede vrata mogu da budu brojni, ali često je veoma teško dati tačnu dijagnozu po pitanju konkretnih oštećenja raznih tkiva. Stoga nije retkost, kako kod nas, tako i u svetu, da se ova vrsta povrede zloputrebljava zbog materijalne koristi, tj. radi dobijanja odštete od osiguravajućih društava ili krivca koji je izazvao udes.

Jednostavno, pacijent tvrdi da ima glavobolju, da mu trne vrat, da mu se vrti u glavi i slično, a na rendgenskom snimku nema vidljivih oštećenja. Lekari se tada nalaze u vrlo nezavidnoj situaciji...


Autor: Dragan Romčević

Saveti na e-mail

Prijavi se na našu mejling listu. Prati preko mejla najnovije savete sa našeg sajta.

Komentara: 2
Pregleda: 28335
Ocena: 5
 

Dopadaju ti se saveti?
Prijavi se da ih dobijaš na e-mail.

Vanja

U aprilu 2013. imao sam ovo iskustvo. Zaustavio se u koloni vozila, i nakon 10-ak sekundi, u trenutku kad sam već pošao da krenem dalje jer su i vozila ispred mene kretala, prvo sam začuo tresak, pa drugi i onda osjetio udar; kamion je udario u jedan auto, taj u drugi a on u mene. Osjetio sam bol, ali kako je vozač prvog automobila bio mnogo teže povređen, nisam pridavao silan značaj, te su mi pripadnici hitne koji su ga odvezli rekli da se javim ako mi bude gore. Tu noć probudio me bol kao da mi neko žiletom reže vrat. Sutradan sam uradio snimanje, pršljenovi su srećom bili ok, te sam dobio "kragnu". Ali prave muke su počele tek nakon petnaestak dana, kada su počele takve vrtoglavice da tri dana nisam mogao ne da ustanem, nego ni da ležim, padao sam s kreveta...Pa onda magnetna i još sto pregleda - zaključak, iskidani mišići i ligamenti koji su počeli da srastaju su nabubrili, i izazvali smanjen dotok krvi do glave... Ne ponovilo se

Odgovori

Dalibor

Ovo nije baš jednostavna priča i ne bih rekao da se prečesto zloupotrebljava. Svaki put se treba javiti lekaru. U slučaju da se kasnije ispolje ozbiljnije posledice, a dešava se, nije moguće dobiti nikakvu nadoknadu, ako u startu nije prijavljena povreda. Kada se povreda prijavi i dobije odšteta za pretrpljeni strah i bol, u slučaju dodatnih povreda moguće je u roku od dve godine uložiti žalbu sa dopunjenom medicinskom dokumentacijom. Iako rendgen ne može da pokaže povrede mekih tkiva, mogu se utvrditi snimanjem na magnetnoj rezonanci. Osim toga, jedini način da vozači u Srbiji prestanu da u lancu prolaze na žuto-crveno, jeste da budu ozbiljno kažnjeni ako radeći to nalete na vozilo koje je stalo u skladu sa propisima.

Odgovori