Stižu strože kazne: Zatvor za drogirane vozače postaje obavezan?
Novi Zakon o bezbednosti saobraćaja definitivno donosi i nove, znatno veće kazne za pojedine prekršaje, a već je sasvim izvesno da će jedan od tih prekršaja biti i upravljanje vozilom pod dejstvom psihoaktivnih supstanci. Za razliku od vožnje pod uticajem alkohola, gde se alkotestiranjem, odnosno alkometrom može utvrditi stepen alkoholisanosti, pa shodno tome izreći i odgovarajuća kazna, kod drogiranih vozača tako nešto nije moguće. Intenzitet ili stepen opijenosti se ne može utvrditi, već samo da li neko jeste ili nije pod dejstvom psihoaktivnih supstanci tako da je kazna za sve ista - od 20.000 do 40.000 dinara, uz osam kaznenih poena i zabranu upravljanja vozilom u trajanju od najmanje šest meseci. Osim toga, kao alternativa novčanoj, predviđena je i zatvorska kazna u trajanju od 30 dana.
Kazne će biti rigoroznije
Dakle, koliko god da je neko drogiran, bez obzira na to da li je samo popušio jedan džoint, ili je konzumirao kokain, biće na isti način sankcionisan, s tim što za ove prekršaje obavezno sledi isključivanje iz saobraćaja i zadržavanje u policijskoj stanici u trajanju od najmanje 12 časova. Predstavnici saobraćajne policije, kao i ostali članovi radne grupe zadužene za pripremu nacrta novog Zakona o bezbednosti saobraćaja, jednoglasni su u oceni da su ove kazne isuviše blage s obzirom na posledice koje može imati vožnja pod dejstvom narkotika. I pre nego što se dogodila ona tragična saobraćajna nezgoda u Novom Beogradu kada je vozač pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci usmrtio celu jednu porodicu, najavljeno je da će kazne biti pooštrene i da će biti propisane i veće novčane i više kaznenih poena, a da će i zaštitna mera zabrane upravljanja vozilom biti produžena. Vrlo je moguće da će za mlade vozače kod kojih tokom kontrole saobraćaja bude otkriveno prisustvo psihoaktivnih supstanci, biti propisana i obavezna zatvorska kazna, bez mogućnosti da se zameni novčanom ili radom u javnom interesu.
Koje droge testovi otkrivaju
Psihoaktivna supstanca je vrsta droge ili leka na kome je naznačeno da se ne sme upotrebljavati pre i za vreme vožnje, kao i druga hemijska materija koja može uticati na psihofizičku sposobnost učesnika u saobraćaju (osim alkohola). Većina uređaja koje policija koristi za otkrivanje drogiranih vozača radi na istom principu. Na osnovu uzorka pljuvačke se za samo nekoliko minuta može otkriti prisustvo psihoaktivnih supstanci u organizmu. U Upravi saobraćajne policije najavljuju uvođenje redovnih kontrola na psihoaktivne supstance i nabavku znatno veće količine droga testova koji će to omogućiti. Kako saznajemo, u pitanju su novi droga-testeri koji za samo nekoliko minuta mogu da otkriju čak šest vrsta različitih psihoaktivnih supstanci: THC (kanabis), amfetamine, kokain, meta-amfetamine, benzodiazepine i opijate. Još od ranije, na raspolaganju im je i određen broj Dregerovih uređaja („Drager Drug test 5000 STK“) koji za manje od pet minuta otkrivaju prisustvo svih ovih navedenih droga uključujući još metadon i ketamin. Kontrole će biti mnogo češće nego do sada jer i statistika ukazuje na to da je broj drogiranih vozača na našim putevima u znatnom porastu. Primera radi, 2018. godine, zbog vožnje pod dejstvom psihoaktivnih supstanci isključeno je 239 vozača, 2019. - 429, a 2020. - 652. Od početka 2025. već smo imali oko 1.000 takvih slučajeva, a još nije kraj godine.
Kako opijati utiču na vozača

Iz dosadašnje prakse, pokazalo se da je među vozačima uhvaćenim u ovom prekršaju bilo najviše onih koji su konzumirali marihuanu. Kao što je poznato, njena glavna hemijska supstanca THC (delta-9-tetrahidrokanabinol ili kanabis) preko pluća stiže najpre u krvotok, a zatim putem krvi do mozga i drugih organa. U mozgu se vezuje za receptore nervnih ćelija od kojih zavisi razmišljanje, osećaj za vreme, koordinacija pokreta, pamćenje, koncentracija i osećaj zadovoljstva.
- Kod nekih osoba, samo pet ili deset minuta nakon konzumacije nastupa stanje euforije, uz smanjenu kontrolu ponašanja, a kod nekih još i anksioznost, panika i paranoične reakcije koje nije moguće predvideti. Takvo stanje može da potraje i po nekoliko sati - kažu u Specijalnoj bolnici za bolesti zavisnosti. Zbog svega toga, osobe koje uživaju marihuanu, imaju probleme sa pamćenjem, koordinacijom pokreta, a što je za vozače najopasnije i sa zapažanjem, razmišljanjem, brzinom reakcije i slično.
Heroin, metadon i benzodiazepini sužavaju periferni vid i izazivaju halucinacije, dok nasuprot tome, kokain, spid i amfetamini popravljaju raspoloženje i stvaraju lažan utisak snage i kontrole, što se, nažalost, često plaća i životom. Dakle, sasvim je izvesno da konzumacija narkotika dovodi vozače u veliku opasnost i cilj intenzivnijih kontrola je da se takvi vozači na vreme otkriju i isključe iz saobraćaja. Medicinski stručnjaci procenjuju da vozač pod dejstvom psihoaktivnih supstanci ima dva do pet puta veći rizik da izazove ili doživi saobraćajnu nezgodu, a ta mogućnost se još višestruko povećava ukoliko je drogirani vozač još i konzumirao alkohol. Nažalost, statistika kojom raspolaže saobraćajna policija, pokazuje da je upravo takva kombinacija vrlo česta u praksi, a to je onda velika opasnost i za ostale učesnike u saobraćaju. Baš kao što se ispostavilo i prilikom nedavne tragedije u Novom Beogradu, koju smo već pomenuli.
Pozitivan i posle tri nedelje?
Vreme zadržavanja u organizmu zavisi od vrste droge, ali i od toga u kakvom stanju su jetra i bubrezi jer se te supstance preko njih izlučuju. Takođe, to vreme zavisi i od količine opijata, od toga koliko često se konzumiraju, ali i od mnogih drugih faktora. U Specijalnoj bolnici za bolesti zavisnosti navode da se marihuana uglavnom izluči za oko nedelju dana, a kod onih koji je svakodnevno uzimaju duže vreme, može ostati u organizmu i do mesec dana. Heroin od 1-3 dana, a kod zavisnika i do 6 dana. Ekstazi 1-3 dana. Pojedini narkotici ostaju u organizmu mnogo duže nego alkohol, neki čak i danima nakon konzumacije, pa bi za vozače najpametnije bilo da ih potpuno zaborave. Recimo THC, glavna aktivna hemijska supstanca marihuane, prema tvrdnjama stručnjaka može biti otkrivena i 72 sata posle samo jednog popušenog džointa i automatski se smatra da je vozač pod dejstvom psihoaktivnih supstanci iako je, realno, to dejstvo verovatno prestalo još iste večeri ili u toku noći.
Vozač sve plaća
U Udruženju osiguravača podsećaju da vozači koji pdo dejstovm alkohola ili psihoaktivnih supstanci izazovu saobraćajnu nezgodu, kasnije postaju regresni dužnici osiguravajućeg društva, što znači da će sami morati da plate svu pričinjenu štetu i materijalnu i nematerijalnu, o čemu smo već pisali na našem portalu u tekstu „Kada osiguranje ne štiti“.
Znači, kada drogirani, ili pijani vozač napravi sudar, pa neko pogine ili bude teže povređen, ili na primer, bude uništeno više automobila tako da materijalna šteta bude vrlo visoka, sve će to platiti osiguravajuće društvo od kojeg je on kupio polisu obaveznog osiguranja pri produženju registracije. A onda će sve to, zajedno sa sudskim troškovima i kamatama, naplatiti od odgovornog vozača, u skladu sa Zakonom o obaveznom osiguranju u saobraćaju.
SADAŠNJE KAZNE
Za vožnju pod dejstvom droga:
- 20.000-40.000 dinara
- Zabrana vožnje najmanje šest meseci
- 8 kaznenih poena
- Moguća kazna zatvora do 30 dana
Za vozače koji odbiju test na drogu:
- 100.000-120.000 dinara
- Zabrana upravljanja najmanje osam meseci
- 15 kaznenih poena
- Moguća zatvorska kazna (oko 15 dana)
Foto: Shutterstock.com
